Kao reakcija na pandemiju COVID-19 i prvi zvanični slučaj koronavirusa u Srbiji od 6. marta, predsednik Srbije je sa premijerom i predsednikom Skupštine, doneo odluku o proglašenju vanrednog stanja 15. marta bez zasedanja Narodne skupštine. Uvedene su neke od najstrožijih mera u Evropi, poput tzv. “policijskog časa” u trajanju od nekoliko časova do nekoliko dana, kao i ograničenje i zabrana kretanja građana Srbije, a posebno osoba starijih od 65 godina i migranata u prihvatnim centrima čime je Srbija odstupila od ljudskih prava garantovanih Ustavom i međunarodnim dokumentima. Učestalo usvajanje i menjanje mera kojima se derogiraju pojedina ljudska i manjinska prva garantovana Ustavom i zakonima stvorilo je prostor za arbitrarno delovanje i uvelo pravnu nesigurnost. Tokom vanrednog stanja, održana su suđenja preko Skype-a za osobe koje su optužene za nepoštovanje epidemioloških mera, čime je narušeno pravo na pravično suđenje, a naročito u kontekstu činjenice da je uočena neujednačena sudska praksa i nekonzistentnost u sankcionisanju. Tokom vanrednog stanja predsednik Srbije je javno saopštio da državni organi bez dozvole suda prate telefone građana koji su se vratili iz zemalja žarišta, poput Italije. Prekoračenja u postupanju pripadnika sektora bezbednosti su takođe zabeležena tokom vanrednog stanja. Zbog izveštavanja o nezadovoljavajućim uslovima u pojedinim zdravstvenim ustanovama privremeno je uhapšena novinarka Ana Lalić, a Vlada Srbije je pokušala da ograniči slobodu medija i centralizuje informisanje o pandemiji usvajanjem zaključka o informisanju u vreme pandemije korona virusa. Zaključak je povučen „na izričitu molbu“ predsednika Srbije a nakon snažne reakcije domaće i međunarodne javnosti. Nakon 53 dana, Narodna skupština je 6. maja donela odluku o ukidanju vanrednog stanja. Vanredno stanje izazvano pandemijom potvrdilo je da je Narodna skupština marginalizovana, pošto nikad nije objašnjeno zašto u to vreme nije mogla da se sastane, a naknadno je potvrdila paket mera koje je Vlada uvodila tokom vanrednog stanja. Ustavni sud se oglasio tek 21. maja da odbaci više inicijativa za ocenu ustavnosti odluke o proglašenju vanrednog stanja, čime je potvrđena apsolutna dominacija izvršne vlasti gotovo bez ikakve kontrole.
Izvori: