Počela je javna rasprava o predlogu novog Zakona o spoljnim poslovima. Iz teksta Predloga jasno je da je cilj osnaživanje diskrecionih ovlašćenja izvršne vlasti, pre svega predsednika i ministra spoljnih poslova, dok bi se mehanizmi i procedure demokratske kontrole sveli na simboličke. Uloga predsednika u formulisanju i sprovođenju spoljne politike formalizuje se mimo Ustavnom predviđenih nadležnosti, pa je tako po novom predlogu Vlada u obavezi da se konsultuje sa Predsednikom pre nego što se izjasni o predlogu Ministra za postavljanje i opoziv ambasadora, čime uloga Predsednika u izboru diplomatskih poslenika postaje suštinska pre nego protokolarna. Ministru spoljnih poslova je potvrđeno pravo da mimo konkursa zapošljava diplomate i državne službenike na određeno ili neodređeno vreme, što ostavlja prostor za politizaciju i partijsku kontrolu kadrova diplomatske službe i ministarstva. Pored toga, uvodi se funkcija diplomatskog nadzornika koji će vršiti unutrašnji nadzor nad diplomatskim predstavništvima i konzulatima. Nadzornik bi imao veoma široka ovlašćenja koje bi koristio pod direktnom kontrolom ministra spoljnih poslova, čime se u velikoj meri umanjuje prostor za autonomnost u radu diplomatskih predstavnika.

Izvor: https://www.mfa.gov.rs/sites/default/files/dokuments/2021/10/Nacrt%20zakona%20o%20%20spoljnim%20%20poslovima.pdf,
https://bezbednost.org/nacrt-zakona-o-spoljnim-poslovima-jaca-moc-predsednika-a-od-diplomatije-pravi-tajnu-sluzbu/